PRIMJENA CITOSTATIKA-UČINKOVITOST I ŠTETNOST

RUDOLF KIRALJ, MELANI PONGRAC, Zrinka Puharić, Mirna Žulec, ĐURĐICA GRABOVAC

Sažetak


Kemoterapija je liječenje raka kemijskim sredstvima koja uništavaju zloćudne stanice-citostaticima, antitumorskim kemoterapueticima ili antineoplasticima. Dijele se na citotoksične lijekove (alkilirajuće spojeve, antimetabolite i na razne prirodne produkte–antitumorske antibiotike, mitotičke inhibitore, inhibitore topoizomeraza i dr.), citostatike u endokrinoj terapiji (hormone i slične spojeve) te citostatike biološki ciljane terapije (monoklonska protutijela, inhibitore protein kinaza, te mnoge nove lijekove specifičnog djelovanja). Izbor citostatika ovisi o vrsti, lokalizaciji i proširenosti zloćudnog tumora, te utjecaju citostatika na normalne tjelesne funkcije bolesnika i njegovo opće stanje. Otpornost (rezistencija) tumorskih stanica na citostatike putem različitih mehanizama predstavlja velik problem u kemoterapiji. Kemoterapija donosi i niz nuspojava, štetnih i neželjenih posljedica djelovanja citostatika koji su primijenjeni u uobičajenoj dozi i na ispravan način. One se javljaju zbog agresivnosti, neselektivnosti i kumulativnog učinka citostatika, posebno na stanice koje se brzo dijele. Medicinske sestre imaju važnu ulogu u edukaciji i pripremi bolesnika prije terapije, njihovom tretmanu te pomoći prilikom nastanka eventualnih nuspojava. Potencijalna kontaminacija medicinske sestre citostaticima izbjegava se posebnim mjerama opreza i pridržavanjem standardiziranih protokola, te zbrinjavanjem citostatičkog otpada. 


Ključne riječi


kemoterapija, citostatici, neželjene nuspojave, medicinska sestra, edukacija onkološkog bolesnika

Cijeli tekst:

PDF

##plugins.generic.referral.referrals##

  • ##plugins.generic.referral.all.empty##


Hrvatski časopis za javno zdravstvo, ISSN 1845-3082, Otvoreni pristup - autori zadržavaju autorsko pravo uz obavezu navođenja izvora u slučaju citiranja