Inteligencija i Å¡kolski uspjeh

Valentina Matić

Sažetak


 

SAŽETAK

Inteligencija kao sposobnost razmiÅ¡ljanja, planiranja, rjeÅ¡avanja problema, brzog uÄenja i uÄenja iz iskustva nerijetko se usko povezuje sa Å¡kolskim uspjehom. Å kolski uspjeh možemo definirati kao stupanj postizanja znanja i vrijednosti koja su propisana nastavnim planom i programom.  Howard Gardner, renomirani ameriÄki psiholog, stvorio je tzv. podjelu inteligencije. Baza takvog pristupa jest posjedovanje svakog od podskupova u odreÄ‘enoj koliÄini Å¡to na kraju daje cjelinu inteligencije. Podskupovi ili tipovi inteligencije koje Gardner navodi su: jeziÄna inteligencija, logiÄka, glazbena, prostorna, tjelesna, prirodoslovna, interpersonalna, intrapersonalna i egzistencijalna.

Istraživanja pokazuju da je koliÄina vremena koju djeca provodu u Å¡koli vrlo povezana s IQ-om. Å to viÅ¡e vremena djeca provode u Å¡koli, Å¡to se viÅ¡e obrazuju, povećava se njihova IQ. Vjerojatno objaÅ¡njenje tog rezultat je da nastavnici vježbaju s djecom odgovoriti na ÄinjeniÄna pitanja, rjeÅ¡avati probleme i nauÄiti odreÄ‘ena znanja im pomažu odgovoriti na pitanja koja se pojavljuju u testovima, a koji se temelja na gradivu nauÄenom u Å¡koli.

Ipak od krucijalne je važnosti naglasiti da iako inteligencija ima utjecaja na Å¡kolski uspjeh, ona ga ne definira. Na postojanje afiniteta prema odreÄ‘enom podruÄju se može utjecati no važno je razumjeti da većina radnji i znanja ima bazu u genetskom materijalu Äovjeka. Dakle, Å¡kolski uspjeh nije mjerilo inteligencije.


Ključne riječi


inteligencija, Å¡kolski uspjeh, Å¡kola, tipovi inteligencije, darovitost

Cijeli tekst:

PDF


Hrvatski časopis za javno zdravstvo, ISSN 1845-3082, Otvoreni pristup - autori zadržavaju autorsko pravo uz obavezu navođenja izvora u slučaju citiranja